Kukuruz
Kukuruz
Latinski:
Zea Mays
Kukuruz je biljka koja se uzgaja prvenstveno zbog svog jestivog sjemena na klipu. S visokim sadržajem ugljikohidrata, proteina i vitamina, kukuruz je najvažnija žitarica nakon pšenice i riže.
S obzirom da kukuruz sadrži impresivnu količinu magnezija, prehrana bogata ovom žitaricom nadomješta njegov manjak i otklanja rizik od mnogih bolesti povezanih sa starenjem. Osim toga, samo 150 g kukuruza pokriva oko 25% dnevne potrebe organizma za vitaminom B1. Isto tako, kukuruz sadrži glavni antitoksin – vitamin E, koji između ostalih blagotvornih svojstava koje ima, također štiti od skleroze. Uvrštavanje kukuruza u dnevnu prehranu smanjuje rizik od nastanka srčanih bolesti i pojave raka. Ugljikohidrati sadržani u ovoj žitarici osiguravaju energiju, a ne uzrokuju pohranu masnoća u tijelu.
Kukuruz ima snažni antistresni učinak. Bogat je vitaminima B skupine, osobito vitaminom B1 koji omogućuje pravilno funkcioniranje živčanoga sustava, mišića i srca, te sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih stanica.Kukuruz potječe iz srednje Amerike, a procjenjuje se kako se uzgajao još 7000 godina prije Krista. Osim što je bio osnovna namirnica u prehrani Maja, Asteka i Inka, kukuruz je također bio dio njihove kulture. Asteška legenda kaže da je bog Sunca na Zemlju poslao žuto zlato da nahrani narod.
U Europu je kukuruz dospio s Kolumbom, jednako kao i brojne druge slastice iz Novoga svijeta, a isprva je bio poznat kao ‘Indijanska pšenica’. Francuzi i Talijani ovu žitaricu počeli su uzgajati u 16. stoljeću, dok je zahvaljujući Španjolcima i Portugalcima kukuruz pronašao svoj put u Afriku. Isprva kukuruz nije bio toliko omiljen – cijenilo se jedino kukuruzno brašno. Popularnost je postigao nakon 19. stoljeća, kada se počeo uzgajati na velikim područjima, te je danas prisutan u kuhinjama širom svijeta. Kukuruzno brašno se koristi za pravljenje kruha i kolača, kao i za pripremu talijanske palente, meksičkih tortilja, tacosa ili enchilada. Dodaje se u salate ili se jednostavno poslužuje kuhan ili pečen, a odlično pristaje i uz mesna jela. Osim toga, često ga jedemo u obliku kokica ili žitnih pahuljica, a koristi se i za pravljenje burbonaToliko se tortilja pojede u Meksiku svaki dan! To znači preko 100 milijardi pojedenih tortilja godišnje!
Pored graha i bundeve, Indijanci smatraju kukuruz jednom od božica poljoprivrede.
U njihovoj kulturi ova žitarica je u širokoj upotrebi:
Nutricione vrijednosti u 100 g Kukuruza:
Detaljnije o nutricionim vrijednostima Kukuruza na http://dar-prirode.blogspot.com/2014/01/kukuruz-nutricione-vrijednosti.html
Latinski:
Zea Mays
Kukuruz je biljka koja se uzgaja prvenstveno zbog svog jestivog sjemena na klipu. S visokim sadržajem ugljikohidrata, proteina i vitamina, kukuruz je najvažnija žitarica nakon pšenice i riže.
S obzirom da kukuruz sadrži impresivnu količinu magnezija, prehrana bogata ovom žitaricom nadomješta njegov manjak i otklanja rizik od mnogih bolesti povezanih sa starenjem. Osim toga, samo 150 g kukuruza pokriva oko 25% dnevne potrebe organizma za vitaminom B1. Isto tako, kukuruz sadrži glavni antitoksin – vitamin E, koji između ostalih blagotvornih svojstava koje ima, također štiti od skleroze. Uvrštavanje kukuruza u dnevnu prehranu smanjuje rizik od nastanka srčanih bolesti i pojave raka. Ugljikohidrati sadržani u ovoj žitarici osiguravaju energiju, a ne uzrokuju pohranu masnoća u tijelu.
Kukuruz ima snažni antistresni učinak. Bogat je vitaminima B skupine, osobito vitaminom B1 koji omogućuje pravilno funkcioniranje živčanoga sustava, mišića i srca, te sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih stanica.Kukuruz potječe iz srednje Amerike, a procjenjuje se kako se uzgajao još 7000 godina prije Krista. Osim što je bio osnovna namirnica u prehrani Maja, Asteka i Inka, kukuruz je također bio dio njihove kulture. Asteška legenda kaže da je bog Sunca na Zemlju poslao žuto zlato da nahrani narod.
U Europu je kukuruz dospio s Kolumbom, jednako kao i brojne druge slastice iz Novoga svijeta, a isprva je bio poznat kao ‘Indijanska pšenica’. Francuzi i Talijani ovu žitaricu počeli su uzgajati u 16. stoljeću, dok je zahvaljujući Španjolcima i Portugalcima kukuruz pronašao svoj put u Afriku. Isprva kukuruz nije bio toliko omiljen – cijenilo se jedino kukuruzno brašno. Popularnost je postigao nakon 19. stoljeća, kada se počeo uzgajati na velikim područjima, te je danas prisutan u kuhinjama širom svijeta. Kukuruzno brašno se koristi za pravljenje kruha i kolača, kao i za pripremu talijanske palente, meksičkih tortilja, tacosa ili enchilada. Dodaje se u salate ili se jednostavno poslužuje kuhan ili pečen, a odlično pristaje i uz mesna jela. Osim toga, često ga jedemo u obliku kokica ili žitnih pahuljica, a koristi se i za pravljenje burbonaToliko se tortilja pojede u Meksiku svaki dan! To znači preko 100 milijardi pojedenih tortilja godišnje!
Pored graha i bundeve, Indijanci smatraju kukuruz jednom od božica poljoprivrede.
U njihovoj kulturi ova žitarica je u širokoj upotrebi:
- Sjemenke služe kao hrana, za pravljenje ulja i alkohola te kao ukras.
- Lišće se koristi za punjenje madraca te izradu lutaka i mokasinki.
- Kukuruz se koristi u ceremoniji ispraćaja pokojnika na vječna lovišta.
Nutricione vrijednosti u 100 g Kukuruza:
Voda
|
10.37 g
|
Kalorije
|
365 kcal
|
Proteini
|
9.42 g
|
Ukupno lipida (masti)
|
4.74 g
|
Ugljenih hidrata
|
74.26 g
|
Vlakna ukupno
|
-- g
|
Šećera ukupno
|
-- g
|
Detaljnije o nutricionim vrijednostima Kukuruza na http://dar-prirode.blogspot.com/2014/01/kukuruz-nutricione-vrijednosti.html

Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
0 komentari:
Objavi komentar