Šampinjoni
Šampinjoni
Latinski:
Agaricus bisporus
Plemenita pečurka, poznatija kao šampinjon, jedna je od rijetkih gljiva koju je moguće uzgajati. Nekada poslastice rezervirane samo za najbogatije, gljive se odlikuju bogatstvom vitamina, malim brojem kalorija i odličnim okusom.Zbog niske razine natrija, gljive su odlične za osobe koje u svojoj prehrani moraju izbjegavati sol. Kako ne sadrže šećer i masnoće, izuzetno su dobre za dijabetičare. Cink sadržan u njima potiče imunološki sustav. Gljive sadrže više vitamina skupine B od svježeg povrća. Kao vodeće u sadržaju riboflavina i vitamina B3, one umanjuju učestalost pojave glavobolja i migrena. Osim nedostatkom ovih vitamina, glavobolje mogu biti uzrokovane i umorom, što se može spriječiti dodavanjem pantotenske kiseline u prehranu.
Osim toga, gljive imaju veliki utjecaj na izgled kože i zdravstveno stanje. Osobe koje paze na svoj izgled trebale bi ih uvrstiti u svoju prehranu, osobito iz razloga jer imaju vrlo niski sadržaj kalorija i mogu pomoći u smanjivanju opsega struka.Šampinjoni su glasili kao ‘ambrozija bogova’ već u doba faraona. Egipćani su vjerovali da je konzumirajući njih moguće osigurati besmrtnost koju su zaslužili samo faraoni. Običan čovjek nije smio niti dotaknuti ovu cijenjenu gljivu.Francuzi su, prvi u Europi, već u 17. stoljeću započeli s uzgojem ovih gljiva. Mogućnost kultiviranja šampinjona slučajno su otkrili uzgajivači dinja sa područja blizu Pariza, pa otuda dolazi i naziv ‘pariška gljiva’. Još tada su pariški uzgajivači uočili da su idealni uvjeti uzgoja u podzemnim špiljama i pećinama.Tijekom mnogih stoljeća, uzgojni šampinjoni bili su poslastica bogatih. Engleski kralj George IV navodno je u sklopu svoje palače u Londonu imao kuću namijenjenu uzgoju šampinjona. Danas je ipak plemenita gljiva dostupna na uživanje svakom nepcu.
Latinski:
Agaricus bisporus
Plemenita pečurka, poznatija kao šampinjon, jedna je od rijetkih gljiva koju je moguće uzgajati. Nekada poslastice rezervirane samo za najbogatije, gljive se odlikuju bogatstvom vitamina, malim brojem kalorija i odličnim okusom.Zbog niske razine natrija, gljive su odlične za osobe koje u svojoj prehrani moraju izbjegavati sol. Kako ne sadrže šećer i masnoće, izuzetno su dobre za dijabetičare. Cink sadržan u njima potiče imunološki sustav. Gljive sadrže više vitamina skupine B od svježeg povrća. Kao vodeće u sadržaju riboflavina i vitamina B3, one umanjuju učestalost pojave glavobolja i migrena. Osim nedostatkom ovih vitamina, glavobolje mogu biti uzrokovane i umorom, što se može spriječiti dodavanjem pantotenske kiseline u prehranu.
Osim toga, gljive imaju veliki utjecaj na izgled kože i zdravstveno stanje. Osobe koje paze na svoj izgled trebale bi ih uvrstiti u svoju prehranu, osobito iz razloga jer imaju vrlo niski sadržaj kalorija i mogu pomoći u smanjivanju opsega struka.Šampinjoni su glasili kao ‘ambrozija bogova’ već u doba faraona. Egipćani su vjerovali da je konzumirajući njih moguće osigurati besmrtnost koju su zaslužili samo faraoni. Običan čovjek nije smio niti dotaknuti ovu cijenjenu gljivu.Francuzi su, prvi u Europi, već u 17. stoljeću započeli s uzgojem ovih gljiva. Mogućnost kultiviranja šampinjona slučajno su otkrili uzgajivači dinja sa područja blizu Pariza, pa otuda dolazi i naziv ‘pariška gljiva’. Još tada su pariški uzgajivači uočili da su idealni uvjeti uzgoja u podzemnim špiljama i pećinama.Tijekom mnogih stoljeća, uzgojni šampinjoni bili su poslastica bogatih. Engleski kralj George IV navodno je u sklopu svoje palače u Londonu imao kuću namijenjenu uzgoju šampinjona. Danas je ipak plemenita gljiva dostupna na uživanje svakom nepcu.
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
0 komentari:
Objavi komentar